Kako nam je tema zadnje epizode Clubbing kultura , prisjetili smo se 80-ih u Zagrebu i kluba Kulušić.
Film, Idoli, EKV, Haustor, Boa, Leb i sol, Laibach i Azra samo su neki od bendova čiji su počeci vezani u taj klub.
Bajaga je odsvirao svoj prvi koncert upravo u Kulušiću koji je imao veliki značaj u tadašnjoj Jugoslaviji gdje su se snimali i neki kultni LIVE albumi.
S radom je krenuo sredinom 60ih godina prošlog stoljeća i tada su se održavali popularni plesnjaci na kojima bi bend svirao obrade.
Ime je dobio po narodnom heroju Josipu Kulušiću, pripadniku Saveza omladine komunista Jugoslavije koji se tijekom Drugog svjetskog rata bavio organiziranjem udarnih grupa u borbi protiv ustaškog režima i njemačkih okupatora i koji je uhapšen i ubijen 1942.
1972. klub je zatvoren zbog preuređenja da bi se ponovo otvorio 1980. kad postaje centar novog vala.
Urednik programa Kulušića i Lapidarija u to je vrijeme bio Darko Putak koji je u jednom intervjuu rekao da političari nisu radili nikakav pritisak na njih zbog programa o kojima su sami odlučivali. Laibach je u klubu održao koncert u periodu kad su imali zabranu nastupa u Ljubljani.
Azra je 1981. snimila svoj trostruki live album “Ravno do dna”, a iste te godine svoje su live albume u Kulušiću snimili Bijelo dugme i grupa Film.
Tijekom 80ih nastupili su i Sonic Youth i Pixies.
1986. klub je preuzeo Tomo in der Mühlen koji je njime upravljao do 1993.
Uveo je novost u Kulušić: nakon koncertnog programa slijedio je i program s DJ-ima.
Početkom devedesetih, kada je privatizacija krenula, pod čudnim okolnostima Kulušić je preuzeo poduzetnik Mladen Mitak koji ga je vodio od 1994. do 1999. Mitak je prijavio prostor kao vjersku zajednicu “Preuzvišenog Srca Mladena Mučenika”.
Zagreb nikad nije uspio od zatvorenih klubova koji su obilježili cijelu jednu generaciju napraviti turističku atrakciju kako su to Cavern club u Liverpoolu, Roxy u Los Angelesu ili CBGB u New Yorku.
Bez obzira što naši bendovi nisu imali inozemne karijere, priče vezane uz noćni život i klubove su turistima zanimljive jer opisuju lifestyle ljudi u čiju su zemlju došli. A vjerojatno bi ih zainteresiralo i da poslušaju glazbu iz tog vremena.
Comentários