U Nacionalnom programu razvoja audiovizualne djelatnosti, obvezujućem dokumentu hrvatske vlade, posebno se ističe vrijednost europske filmske baštine za europsku kulturu.
Europske institucije za očuvanje audiovizualne baštine čuvaju zbirke iz najranijih dana filma pa sve do danas. Te kolekcije predstavljaju neprocjenjivu vrijednost za nacije, za Europu, njenu kulturu, povijest, identitet i njenu audiovizualnu industriju. U audiovizualnoj baštini pohranjena je većina naših osobnih i kolektivnih sjećanja na vrijeme u kojem živimo.
Kad se radi o domaćem dugometražnog igranom filmu, u Hrvatskom filmskom arhivu pohranjeno je oko 300 naslova hrvatskih dugometražnih igranih filmskih djela, a od te brojke za samo njih 25 postoji digitalno restaurirani primjerak.
Hrvatska kinoteka prikuplja i popratno filmsko gradivo – scenarije i knjige snimanja, filmske fotografije, plakate filmsku tehniku.
Hrvatska nije uvrstila svoje filmove u kulturnu baštinu.
Jedan od razloga se navodi privatizacija Jadran filma.
Digitalizacija filmskih zbirki je jedna od najvažnjih komponenti nacionalne digitalne strategije.
Posebno zabrinjavajuća činjenica je da laboratoriji koji su opremljeni za takvu obradu filmova nestaju, što znači da će te usluge postati sve ekskluzivnije i skuplje, a i novca iz EU fondova će biti sve manje. Hrvatskoj se može dogoditi da će jednom, ako će imati volje spasiti svoju filmsku baštinu, morati to plaćati sama.
Hrvatski film u 2023. godini pogledalo je više od 278 tisuća gledatelja.
2023. godina je treća najuspješnija godina iza 2013. (436 074 gledatelja) i 2012. (328 158 gledatelja).
Comments